HR    EN    DE    IT
Oio Vivo Vodnjanska Buža
Vodnjanska Buža

Sortno ulje

Oio Vivo Istarska Bjelica
Istarska Bjelica

Sortno ulje

Oio Vivo Žižolera
Žižolera

Sortno ulje

Oio Vivo Bòn
Bòn

Mješavina sortnih ulja

Oio Vivo Gajardo
Gajardo

Mješavina sortnih ulja

Kvaliteta Kvaliteta

Kvaliteta

Kvaliteta je naš izbor. Stvaramo maslinovo ulje vrhunske kvalitete u suradnji čovjeka i prirode.

Podneblje

Regija Istra, poluotok na zapadu Hrvatske, podneblje je Mediterana izrazito pogodno za uzgoj maslina. Otkrili su to još stari Rimljani, koji su upravo u Istri proizvodili znatne količine vrlo vrijednog maslinovog ulja. Područje Vodnjana, na jugu poluotoka Istra, s osunčanim maslinicima, zemljom crvenicom, kamenim suhozidima i koridorom toplog morskog zraka koji povezuje istočnu i zapadnu obalu Istre isticano kao podneblje u kojemu se proizvodilo najcjenjenije ulje.

Oio Vivo - živo ulje, nosi starorimski naziv u čast istro-romanskom dijalektu i danas u upotrebi na području Vodnjana. Ime je to koje ukazuje tisućljetnu tradiciju proizvodnje maslinovog ulja, povezujući tako izvrsni geografski položaj za uzgoj maslina s inovativnim pristupom proizvodnji maslinovog ulja, što je uvijek rezultiralo stvaranjem ulja vrhunske kvalitete.

Čimbenici koji utječu na kvalitetu ulja:
  • Sorta
    Određene sorte imaju veću količinu polifenola poput ulja sorte istarska bjelica (više od 450mg/kg) što direktno utječe na kvalitetu ulja. Razina polifenola povišena je i u ostalim uljima autohtonih istarskih sorti maslina i kreće se u rasponu 300−450 mg/kg.
  • Klimatske prilike tijekom dozrijevanja plodova
    Ispitivanjima je utvrđeno da veći udio fenolnih tvari, a time i veću kvalitetu imaju ulja na jugu Istre, u područjima koja više oskudijevaju vodom te imaju više sunčanih dana u godini.
  • Stupanj dozrelosti plodova
    Vrijeme berbe odnosno stupanj zrelosti plodova značajno određuje razinu polifenola u plodu masline. Ulje će biti kvalitetnije što je vrijeme berbe ploda ranije kada je zrioba tek započela.
  • Metoda prerade
    Važno je da se tijekom procesa prerade primjenjuju samo mehanički postupci (tiješnjenje) i to u hladnom okruženju, dakle bez zagrijavanja iznad 27°C te provođenja rafinacije, a to je proces karakterističan za proizvodnju vrhunskih ekstra djevičanskih maslinovih ulja.
  • Sustav uzgoja i primjena agrotehničkih mjera
    Kvalitetu ulja osiguravaju i čisti sortni maslinici, integrirana poljoprivreda i organsko gnojivo te primjena inovacija u uzgoju.
 
Povećaj kartu

Pogodnost pozicije

Maslinik površine 56 ha sa 15 000 stabala smjestio se na odličnoj lokaciji za uzgoj maslina na nadmorskoj visini od 60-120 m.n.v. samo 4,5 km udaljen od mora. Položen je između Vodnjana na sjeveru i Pule na jugu, u južnom djelu poluotoka Istra, gdje se odvijaju blagodatna strujanja toplog morskog zraka od Raškog zaljeva na istoku i Brijunskog otočja na zapadu.

Nadmorska visina

60-120 m.n.v.

 

Udaljenost od mora

4,5 km

Broj stabala

15 000

 

Starost stabala

8 godina

Sorte

Maslinik je podijeljen u pravilnu ortogonalnu mrežu, podsjećajući tako na rimsko nasljeđe zemljišnih centurija, pravilo omeđenih posjeda, u kojima se uzgajaju pojedine sorte maslina i to pet autohtonih sorti, te dvije strane, talijanske sorte maslina.

 

Autohtone sorte su:
buža (5500 stabala), istarska bjelica (4500 stabala), rošinjola (1250 stabala), žižolera (700 stabala), buža puntoža (600 stabala).

 

Strane sorte su:
leccino (2100 stabala) te pendolino (650 stabala) u svojstvu glavnog oprašivača u masliniku.

Buža

 

Istarska Bjelica

 

Žižolera

 

Rošinjola

Buža puntoža

 

Leccino

 

Pendolino

Oio Vivo Berba
 

Berba

Kada započeti berbu maslina vrlo je važno pitanje. Odluka o vremenu berbe značajno će utjecati na kvalitetu i okus ulja. Najcjenjenije ulje, prijatnog i svježeg okusa po plodu masline stari su Rimljani nazivali ex albis ulivis a dobivalo se pri ranoj berbi kada se boja ploda mijenjala iz zelene u zeleno-žutu. Fenolni sastojci koji ulju daju okus i miris, sa zriobom masline se smanjuju, stoga je vrlo važno pratiti proces zriobe i pravovremeno donijeti odluku o berbi kada je razina polifenola u svježem plodu masline najviša.

Planirano vrijeme slijedeće berbe:

Prerada

Postupak prerade maslina odvija se u nekoliko brižno provedenih faza: čišćenja i pranja plodova, mljevenja, miješanja tijesta, odvajanja čvrstog od tekućeg djela, te separacije uljne smjese na ulje i vodu. Konačan cilj tog postupka je dobivanje ulja iz ploda masline bez da se izazovu promjene kemijskog sastava značajne za kvalitetu ulja i njegovu biološku i nutritivnu vrijednost. Procesu miješanja tijesta treba dati osobitu pozornost jer je upravo tu moguć značajniji gubitak polifenola, što će u konačnici utjecati na kvalitetu ulja i njegovu daljnju zaštitu od oksidacije.

Čuvanje

Oio Vivo Čuvanje

Nakon procesa prerade ulje se čuva u samom masliniku, u svježem i prozračnom prostoru na konstantnoj temperature u spremnicima od nehrđajućeg čelika (inoxa) priključenim na plin dušik koji onemogućava kontakt ulja s kisikom. Na taj se način sprječava proces oksidacije i dugoročno čuvaju vrijedna svojstva ulja.

Nutritivne vrijednosti

Prirodno maslinovo ulje je prvenstveno mast odnosno lipid (99%) netopiv u vodi i to predstavnik jednostavnih lipida: triglicerida, tj. estera masnih kiselina i glicerola. S nutritivnog stajališta lipidi se razvrstavaju u rezervne lipide koji imaju energetsko djelovanje i pohranjuju se u tkivu, te lipide koji sudjeluju u izgradnji stanica organizma. Zastupljenost pojedinih masnih kiselina u ulju od osobitog je značaja za ocjenu njegove prehrambene vrijednosti.
No, upravo sastojci maslinovog ulja u malom (samo 1%) čine ključnu razliku u biološko- prehrambenoj vrijednosti i kvaliteti ulja, a od svih spomenutih sastojaka izrazito mjesto zauzimaju polifenoli.

Upravo je plod maslina najbogatiji fenolnim tvarima – učinkovitim prirodnim antioksidantima koji štite maslinovo ulje od oksidacije, te time pridonose stabilnosti ulja, odnosno očuvanju njegove kvalitete i trajnosti.

Udio fenolnih tvari u maslinovom ulju važan su parametar kod procjenjivanja kvalitete djevičanskih maslinovih ulja. Fenolne tvari prepoznat ćemo po pikantnom i gorkom okusu, tzv. 'zelenom'osjetu i specifičnom mirisu. Izučeni kušači ulja mogu okvirno detektirati zastupljenost fenolnih tvari i harmoničnost u maslinovim uljima.

Ostale visoko vrijedne tvari prisutne u ekstra djevičanskom maslinovom ulju su razni antioksidanti poput skvalena, tokoferola (vitamina E) i različite vrste fenolnih tvari, poput LDL-a koje štite ljudski organizam od oksidacijskih procesa, te time sprječavaju ili usporavaju nastanak kroničnih degenerativnih procesa koje dovode do začepljenja krvnih žila i njime uzrokovanih koronarnih, srčanih i neuroloških bolesti.

Vodnjanska Buža         Istarska Bjelica         Žižolera